Ciljanim metabolomskim pristupom pomoću UHPLC-MS/MS istražili smo utjecaj autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca na lipidni profil vina sorte Maraština proizvedenog u fermentacijama s monokulturom i sekvencijalnim fermentacijama. Određene komponente pokazuju suprotan trend (povećanje ili smanjenje) u sekvencijalnoj fermentaciji i monokulturi u usporedbi s početnim moštom. Metschnikowia chrysoperlae i Metschnikowia pulcherrima u monokulturi proizvode više ukupnih slobodnih masnih kiselina i njihovih estera, dok Metschnikowia sinensis/shanxiensis proizvodi više estera slobodnih masnih kiselina u sekvencijalnoj fermentaciji sa S. cerevisiae. Rod Hanseniaspora bio je najmanje pod utjecajem tretmana inokulacije, pri čemu je gotovo kod svih lipidnih spojeva primećen isti trend. Izuzetak kod H. uvarum bile su oleanolična i stearinska kiselina, dok je kod H. guilliermondii to bila palmitoleinska kiselina. Hijerarhijska analiza klastera grupirala je autohtone kvasce na osnovu njihovog utjecaja na sintezu ili razgradnju lipidnih spojeva. Najznačajniji utjecaj u radu primjećen je u biosintezi nezasićenih masnih kiselina.

Više detalja može se pronaći na poveznici: https://www.mdpi.com/2304-8158/14/2/269

.

Na Institutu za jadranske kulture i melioraciju krša 20. studenog 2024., održana je završna radionica istraživačkog projekta „Utjecaj autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca na aromu vina – WINE AROMAS“ na kojoj su zainteresiranim dionicima predstavljeni rezultati projekta financiranog sredstvima Hrvatska zaklada za znanost – Croatian Science Foundation.

Rezultate projekta predstavile su:

• Dr.sc. Irena Budić-Leto, voditeljica projekta s temom: „Prezentacija rezultata istraživačkog projekta IP-2020-02-1872: Utjecaj autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca na aromu vina – WINE AROMAS“
• Ana Boban, mag. chem., doktorandica na projektu s temom: “Potencijal autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca za poboljšanje arome vina sorte Maraština”

Ovom radionicom smo ostvarili sve rezultate istraživačkog projekta „Utjecaj autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca na aromu vina“ i uspješno proveli projekt svom završetku .

Dio rezultata istraživačkog projekta prezentirali smo vinarskom sektoru na znanstveno-stručnom skupu o vinogradarstvu i vinarstvu koji je u organizaciji Agronomskog fakulteta održan na 34. Međunarodnom susretu vinogradara i vinara – Sabatina 2024.

Sabatina je održana u Malom Lošinju, od 14. – 17. studenog 2024. u organizaciji Zadružnog saveza Dalmacije i Hrvatske udruge vinarskih gradova te je okupila brojne sudionike, predstavnike gospodarstva, i proizvođače grožđa i vina.

Predavanje pod naslovom „Utjecaj autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca na arome vina sorte Maraština“ održala je doktorandica Ana Boban.

Na Biotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani, Odjelu za biologiju od 17.-20. rujna 2024. održana je završna konferencija i sastanak Upravnog odbora COST Akcije CA 19116 PLANTMETALS na kojem je sudjelovala dr.sc. Irena Budić-Leto, kao članica Upravnog odbora Akcije. Na skupu smo predstavili preliminarne rezultate istraživanja povezane s metabolizmom određenih izolata ne-Saccharomyces kvasaca i koncentracijom metalnih iona te antioksidacijskom aktivnošću u vinu sorte Maraština.

Knjiga sažetaka je dostupna na poveznici: https://plantmetals.eu/PLANTMETALS2024_Book-of-Abstracts_25092024_print_final.pdf

U ovom istraživanju proučavan je utjecaj autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca na aromu vina, i to u pokusu monokulture i sekvencijalnih fermentacija sa Saccharomyces cerevisiae. Glavni metaboliti i hlapljivi profili vina Maraština isključivo je modificiran djelovanjem istraženih kvasaca jer je istraživanje provedeno na sterilnom moštu sorte Maraština.

Ovo je prva sveobuhvatna studija na sojevima kvasaca Metschnikowia chrysoperlae, M. sinensis/shanxiensis, Hypopichia pseudoburtonii i Starmerella apicola u istraživanjima vezanim za tehnologiju vina. U monokulturi, fermentacije s M. pulcherrima izolatom rezultirale su s najnižom koncentracijom etanola i povišenim koncentracijama ukupnih terpena. Pichia kluyveri je proizvela visok sadržaj tiola i estera, dok je izolat Hanseniaspora guilliermondii povećao ukupnu koncentraciju C13-norisoprenoida.

U sedam sekvencijalnih fermentacija zabilježene su interakcije između autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca i komercijalnog S. cerevisiae kvasca. P. kluyveri – S. cerevisiae fermentacije su imale najupečatljivije hlapljive profile u odnosu na kontrole, posebno u koncentraciji C13-norisoprenoida i estera. M. pulcherrima u sekvencijalnoj fermentaciji smanjila je proizvodnju hlapljivih fenola. Izolati nisu utjecali na boju vina i proizvodili su niže koncentracije polifenola u usporedbi sa S. cerevisiae. Ovi rezultati prikazuju različite hlapljive profile u istim uvjetima vinifikacije, naglašavajući biokemijsku ulogu svakog izolata u fermentaciji. Studija predstavlja prvi korak u razumijevanju pozitivnih uloga ne-Saccharomyces kvasaca u vinarstvu.

Više detalja može se pronaći na poveznici:  https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S2772502224001641?via%3Dihub

🎊Dijelimo s vama atmosferu s ovogodišnje Noći istraživača 🙌🍇🥂🧬

Manifestacija se održala 27. rujna 2024. u sklopu projekata Reconnect science with the blue society 2.0 kojoj je cilj popularizacija znanosti.

Vidimo se i iduću godinu! 🥰👋

Photo: Cropix i Wine Aromas

https://www.facebook.com/profile.php?id=61552472441834

Ciljanim metabolomskim UHPLC-MS/MS pristupom istražen je utjecaja H. uvarum, H. guilliermondii, L. thermotolerans, M. pulcherrima i P. kluyveri izolata, kao i dviju vrsta kvasaca koje prethodno nisu proučavane u vinu – M. chrysoperlae i M. sinensis/shanxiensis –na metabolizam aromatskih aminokiselina u monokulturi i sekvencijalnim fermentacijama sa S. cerevisiae. Rezultati su uspoređeni s fermentacijama provedenim korištenjem komercijalno dostupnih sojeva M. pulcherrima, L. thermotolerans i S. cerevisiae.

Rezultati pokazuju učinak pojedinog kvasca u različitim fermentacijama. Ova otkrića će poboljšati razumijevanje metabolizma triptofana, fenilalanina i tirozina putem kojeg autohtoni ne-Saccharomyces doprinose aromi vina.

Više detalja može se pronaći na poveznici: https://www.mdpi.com/2304-8158/13/18/2939

U razdoblju od 7. srpnja do 11. srpnja 2024. održana je međunarodna konferencija Grapevine Physiology and Biotechnology – OpenGPB 2024 u Logronu, La Rioja, Španjolska. Na konferenciji smo predstavili najnovija istraživanja vezana za metabolizam ne-Saccharomyces izolata pod naslovom:

“Autochthonous non-Saccharomyces extra-cellular metabolism of tryptophan, tyrosine, and phenylalanine“, autora: Ana Boban, Urska Vrhovsek, Andrea Anesi, Vesna Milanović, Irena Budić-Leto.

Poster kojim smo prikazali rezultate aromatskih aminokiselina i njihovih derivata u uzorcima mošta i eksperimentalnog vina sorte Maraština nagrađen je kao najbolja poster prezentacija na OpenGPB 2024. Autohtoni kvasci izolirani i identificirani u ovom projektu pokazuju različiti metabolizam koji može doprinositi nastajanju sekundarne arome vina, posebice se ističu vrste Metschnikowia sinensis/shanxiensis i Hanseniaspora guilliermondii.

Sudjelovali smo na 5^th European Horticulture Congress i simpoziju Viticulture & Winemaking between Tradition & Innovation  koji se pod pokroviteljstvom International Society for Horticultural Science (ISHS) održao u Bukureštu od 12.-16. svibnja 2024.

Doktorandica Ana Boban je održala kratko usmeno izlaganje i prezentirala dio rezultata istraživanja  pod naslovom “Impact of autochthonous non-Saccharomyces yeasts on wine aroma complexity”, autora: Ana Boban, Urska Vrhovsek, Silvia Carlin, Vesna Milanović, Jasenka Gajdoš Kljusurić i Irena Budić-Leto.

U izlaganju su predstavljeni prvi rezultati aromatičnog profila vina Maraština koja su proizvedena upotrebom različitih autohtonih ne-Saccharomyces kvasaca u sekvencijalnoj fermentaciji sa Saccharomyces kvascem.

Dobiveni rezultati pokazuju pozitivan utjecaj određenih rodova i sojeva kvasaca na povećanje koncentracije hlapljivih metabolita arome vina.

Objavili smo rad na temu utjecaja autohtone mikrobiote na fenolni sastav vina Maraština u časopisu Food Research International (Q1, IF=8,1). Metataksonomskim pristupom određena je mikrobiota tijekom spontane alkoholne fermentacije te je identificirano i molekularno karakterizano 95 različitih taksona na razini vrste ili roda.  Uspostavljena je i validirana HPLC- UV/VIS metoda za identifikaciju i kvantifikaciju 21 fenolnog spoja. Primjenom bioinformatičke analize utvrđene su korelacije s određenim fenolnim spojevima u vinu.

 Više detalja može se pronaći na poveznici: https://doi.org/10.1016/j.foodres.2024.114072